Tokom protekle dve decenije dozvolili smo da se sedam i po hiljada godina staro istorijsko nasleđe obrušava u Dunav i da svake godine polako gubimo deo tog arheološkog materijala od neprocenjive vrednosti. To više ne smemo da dopustimo.

Ovo je juče istakla Ana Brnabić, predsednica Vlade Srbije, na predstavljanju pobednika konkursa za urbanističko rešenje projekta revitalizacije i rekonstrukcije Arheološkog lokaliteta Belo brdo u Vinči. To što se lično, kao predsednica Vlade, bavi ovom temom, rekla je, govori o promenjenom odnosu prema kulturi, istorijskom nasleđu i neprepoznatim potencijalima.

projekat-vinca-belo-brdo-
Vizitorski centar, Foto Promo

– Vinča je pokazatelj da najveće atrakcije, 2.500 starije od piramida u Egiptu, mogu da se unište, i to je ono što danas menjamo – nastavila je Brnabićeva.

– Ovo je samo početak.

Radovi na sanaciji klizišta u Vinči, prema njenim rečima, trebalo bi da budu završeni u martu, dogodine, a cilj je da s vremenom Belo brdo postane evropski i svetski centar za izučavanje neolita, ali i da dospe na listu svetske baštine Uneska, a taj proces je, prema rečima predsednice Vlade, već iniciran.

Na međunarodnom, javnom, anonimnom, urbanističko-arhitektonskom konkursu, među 12 ponuđenih rešenja, žiri je izabrao projekat beogradskog studija “AKVS arhitektura”.

– Svaka arhitektura na tlu koje čuva skoro osam milenijuma tragova neprekidnog razvoja civilizacije, mora biti nežna i nenametljiva – objasnila je Anđela Karabašević, ispred pobedničkog tima.

– Objekti u arheološkom parku, staze za posetioce, platforme, većinom su zato odignuti od tla i postavljeni na tačkaste oslonce, kako bi se to tlo ostavilo slobodno.

Ideja je da se kod posetilaca stvori ukupan osećaj neolitskog života, upotrebom tradicionalne gradnje, odnosno, materijala, a to su drvo, trska, platno, pečena zemlja.

Tome bi trebalo da doprinese i uzgajanje vinčanskih biljnih kultura – lana, žitarica, divlje kupine i kruške, hrasta.

– Kako veći deo nalazišta nije istražen, planirali smo i niz modularnih elemenata koji će odgovarati u svim budućim fazama iskopavanja – otkrila je Karabaševićeva i predstavila Vizitorski centar sa trščanim krovom i panoramskom terasom, Arheopark koji čini sedam lebdećih drvenih pasarela i grupacije tananih platnenih tendi, pod kojima će biti organizovane tematske izložbe posvećene neolitu, kao i Naučnoistraživački centar, od savremenog materijala, laganijeg od stakla.

Trogodišnjim projektom vrednim više od tri miliona evra, kako je naglasila Dubravka Đukanović, direktorka Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture Srbije, sistemski se ulaže u očuvanje, održivi razvoj i sveobuhvatnu promociju lokaliteta na kome su istraživanja počela pre jednog veka:

– Posle više decenija zanemarivanja, stvoriće se uslovi da on dođe na evropsku mapu, ne samo naučnoistraživačkih, već i kulturno-turističkih ruta.

Tokom poslednjih šest meseci rešavani su imovinsko-pravni odnosi i nelegalna gradnja na lokalitetu, izrađeni su strateški dokumenti, studija usaglašavanja planske dokumentacije, kao i projekti za izradu zavesa od šipova na obaloutvrdi i izradu drenažnog kanala. Trenutno je u toku tender za izbor izvođača radova na sanaciji klizišta na obaloutvrdi. Ovaj deo posla vredan je 141 milion dinara i realizovaće se iz budžeta i sredstava iz donacije, iz ambasadorovog fonda za očuvanje kulturnog nasleđa, Ambasade SAD, od 475.000 dolara.

BOGATO KULTURNO NASLEĐE

Promociji je prisustvovao američki ambasador Kristofer Hil, čiji je prethodnik Entoni Godfri inicirao uključivanje ambasadorovog fonda u projekte u Vinči. Prema njegovim rečima, ambasadorov fond ove godine obeležava 20. godišnjicu delovanja kod nas, tokom koje su pomognuti obnova krova rakovičkog manastira i fresaka u Studenici, tvrđave u Užicu i fasade Univerzitetske biblioteke “Svetozar Marković”.

– Vi u Srbiji imate izuzetno bogato kulturno nasleđe – istakao je Hil. – Istorija nam govori o tome odakle smo, ukazuje na probleme koje smo imali, ali nam i pokazuje put u budućnost.